Kula Nebojša

Kula Nebojša je sastavni deo većeg spomeničkog kompleksa – Beogradske tvrđave. Izgrađena na značajnom strateškom položaju, na „bregu iznad ušća Save u Dunav“, Beogradska tvrđava je vekovima bila odbrambeno uporište Huna, Rimljana, Avara, Slovena, Ugara, Turaka… Na mestu gde je nastao antčki Singidunum, despot Stefan Lazarević je u 15. veku od malog utvrđenja načinio prestonicu Srbije.

Projekat revitalizacije kompleksa Kule Nebojša obuhvata obnovu ove poslednje preostale velike srednjovekovne kule, obnovu Priobalnog bedema, Vodene kapije II kao i uređenje okolnog prostora. Revitalizacija kompleksa Kule Nebojša ima za cilj uključenje spomeničkog nasleđa u savremene životne tokove, što pored obnove samih spomenika podrazumeva i uvođenje novih namena primerenih značaju spomeničkog kompleksa Beogradske tvrđave.

Pored projekta konzervacije i revitalizacije same Kule Nebojša koja se trenutno sprovodi, u toku je i realizacija obnove i izgradnje bedema uz Kulu prema projektu arhitekata Dejana Miljkovića i Jovana Mitrovića. Posle završetka rekonstrukcije u bedemu će se nalazit multfunkcionalni prostor namenjen kulturnim dešavanjima. Kula Nebojša tako dobija ulogu novog reprezentatvnog gradskog izložbenog prostora sa nekoliko različith tematskih postavki.

ISTORIJAT– GENEZA KULE
Podignuta na samom ulazu u nekadašnje, sada iščezlo dunavsko pristanište, Kula Nebojša je predstavljala važno strateško uporište u sistemu odbrane Beograda. U narednom periodu iako zastarela u fortfkacijskom smislu, rekonstruisana je i uklopljena u nove bastone fortfkacije. Od kraja 17. veka Kula dobija novu namenu i postaje tamnica u kojoj je 1798. bio zatvoren i pogubljen grčki patriota Riga od Fere. Kula Nebojša u današnjoj prostornoj organizaciji Tvrđave predstavlja usamljenu vertkalu odvojenu od ostalih delova spomeničkog kompleksa čime je u potpunost izgubila značaj koji je imala u vekovima dugoj istoriji Beograda.

Predviđena rekonstrukcija Kule Nebojša i Priobalnog bedema do Vodene kapije II odnosi se pre svega na obezbeđenje stabilnost objekta, zaštitu od negatvnih spoljašnjih utcaja i osposobljavanje prostora za održavanje programa i projekata iz oblast kulture. Zbog specifčnosti lokacije, Kula i Priobalni bedem izloženi su mogućem plavljenju izlivanjem reke Dunav jer je nivo stogodišnjih voda viši od nivoa kote prizemlja. Takođe, podzemne vode konstantno narušavaju stabilnost i upotrebnu vrednost objekta.

Za buduće funkcionisanje Kule Nebojša potrebno je obezbedit prilaz, to jest pristupni plato i ulazni hol kao punkt za informisanje i pripreme za ulazak u izložbeni prostor muzejske postavke. U prvoj fazi rekonstrukcije ulazni hol projektovan je u delu Priobalnog bedema neposredno uz Kulu. S obzirom na to da nije moguće na najbolji način obezbedit stabilnost dotrajalog bedema delimičnom rekonstrukcijom i tako omogućiti pristup Kuli, u okviru prve faze predviđeno je uklanjanje kompletnog zemljanog nasipa između zidova Priobalnog bedema. Na taj način bila bi omogućena izgradnja kontnualnog korita od vodonepropusnog betona koje bi neutralisalo spoljne negatvne utcaje, stabilizovalo zidove priobalnog bedema i formiralo novi unutrašnji prostor u funkciji multnamenske sale, omogućavajući direktnu vezu sa kulom u drugoj fazi rekonstrukcije.

Imajući u vidu zaštitu spomenika i konzervatorske uslove, ovakvom intervencijom postojeći izgled Kule Nebojša i Priobalnog bedema ostao bi autentičan uz diskretnu intervenciju na petoj – krovnoj fasadi u vidu podužnih lanterni koje bi omogućavale prirodno prosvetljavanje i provetravanje unutrašnjeg prostora.

U okviru rešavanja projektnog zadatka revitalizacije kompleksa Kule Nebojša, projektantski tim se rukovodio činjenicom da ona dobija funkciju novog gradskog izložbenog prostora sa nekoliko tematskih postavki, na četiri nivoa, koje će obuhvatiti istorijat Kule, izložbene postavke o Prvom srpskom ustanku i Beogradu pod turskom vlašću kao i deo koji bi bio posvećen Rigi od Fere, grčkom revolucionaru koji je u Kuli stradao.
U osmišljavanju izlagačkog koncepta, organizacije i oblikovanja prostora predstavljamo projekat u kome se posetioci kreću po konstrukciji koju čine četiri spratne platforme povezane stepenicama.
Predloženo rešenje u okviru zadatka da se stvori novi izložbeni prostor predviđa izlaganje eksponata tematski i po nivoima. Dizajn prostora i konstruktivno rešenje odnose se prema prostoru Kule Nebojša kao prema spomeniku od izuzetne kulturne i istorijske važnost , i u skladu su sa konzervatorskim uslovima. Projekat predstavlja konstrukciju četiri platforme (sprata) koje su povezane stepenicama. Posetioci imaju mogućnost slobodnog kretanja po izložbenom prostoru.

Transformacija izložbenog prostora u auditorijum moguća je pomeranjem pokretnih panela. Projektom su predviđeni i ostali prateći sadržaji neophodni za funkcionisanje galerijskog multifunkcionalnog prostora (sanitarni blok, garderoba za posetioce, administrativni prostor, kafe bar, priručni depo).

Druga faza rekonstrukcije obuhvata formiranje unutrašnjeg prostora Priobalnog bedema površine oko 800 m² u funkciji Kule Nebojša sa mogućnošću nezavisne organizacije. Projektovan je kao multifunkcionalan prostor za održavanje programa i projekata iz oblast kulture sa mogućim postavkama izložbi i organizovanjem skupova, javnih tribina, predstava, performansa itd. Osvetljavanje i provetravanje unutrašnjeg prostora omogućeno je prosecanjem pete fasade u vidu podužnih lanterni. Lateralno osvetljenje izuzetno je povoljno za izložbene prostore jer je intenzitet dnevnog svetla ravnomeran tokom dana, a zidovi ne moraju da budu perforirani i predstavljaju kontinualnu punu površinu za postavke izložbi.

Na ovaj način je izbegnut i kontakt sa neposrednim okruženjem (blizina železnice i saobraćaja) koje bi bukom i aerozagađenjem moglo da ugrozi dešavanja u okviru galerije. Postignuta je i vizuelna komunikacija unutrašnjeg prostora sa Kulom Nebojša omogućavajući time lakšu orijentaciju u prostoru.

Radovi predviđeni projektom biće završeni do juna 2010. godine, kada će Beograd dobiti prvi objekat u kome su na pravi način spojene vrednost kulturno-istorijskog spomenika od izuzetne važnost i savremena arhitektonska rešenja.

Ostavite komentar

Molimo vas unesite komentar
Please enter your name here